BALTAZAR NA TRSATSKOJ GRADINI Znate li kakve veze ima Rijeka s popularnim animiranim profesorom?

Već treću godinu zaredom, popularni profesor Baltazar na Trsatsku gradinu ponovno donosi dozu znanosti uz pregršt interaktivnih sadržaja.

Naime, Baltazar na Gradini tematska je manifestacija inspirirana činjenicom da je Rijeka poslužila tvorcima animiranog filma Profesor Baltazar kao inspiracija za stvaranje Baltazar grada. Cilj manifestacije je popularizacija znanosti te prezentacija znanstvenih tema prilagođenih svakodnevici. Tako na jedan dan, ove godine u petak, 1. rujna, u 18 sati Gradina na Trsatu postaje znanstveni centar u kojem predavačice i predavači sa Sveučilišta u Rijeci donose znanstvene teme na zanimljiv i inovativan način.

Na nekoliko atraktivnih lokacija Trsatske gradine, održat će se predavanja i radionice, interaktivne demonstracije, ali i edukativno-prezentacijski sadržaji te brojne aktivnosti za one najmlađe.

U prostoru spilje posjetitelji će moći pogledati animirani film Profesor Baltazar, na ulazu u Trsatsku gradinu predstaviti će se JGL sa svojim edukativnim kornerom, a za one najmlađe tu će biti i Zemlja zabave – ludi laboratorij. S posjetiteljima će se cijelo vrijeme družiti rado viđeni gost, profesor Baltazar.

Manifestacija je namijenjena svima – odraslima koji su zainteresirani za zanimljive znanstvene teme, mladima koji svijet znanosti tek otkrivaju, ali i djeci kojoj se na ovakav način mogu približiti znanstveni sadržaji. Ulaz je za posjetitelje slobodan.

Profesor Baltazar hrvatska je animirana serija snimana od 1967. do 1978. godine u Zagreb filmu. Seriju čini 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta, i do danas je ostala najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma.

Otac lika profesora Baltazara je Zlatko Grgić, a simpatičnom znanstveniku koji uz pomoć mašte i pozitivne energije rješava probleme svojih sugrađana u Baltazar-gradu ime je dao Pavao Štalter. Na projektu je sudjelovala ekipa od dvadeset ljudi među kojima su se, uz spomenute, isticali Ante Zaninović, Boris Kolar, Milan Blažeković, Zlatko Bourek i autor glazbe Tomica Simović. Serija je postala vrlo popularna, a zabilježila je solidan uspjeh i u inozemstvu.

Kad smo krenuli raditi Baltazara, ideja je bila smjestiti ga u neku urbanu sredinu. Ja sam tada već dosta puta boravio u Rijeci i uvijek me ponovo oduševljavala kao izuzetno uredni, “cifrani” građanski grad, s tom svojom širokom i dugačkom centralnom ulicom, na čijim se stranama nalaze velike, lijepe starinske zgrade, s lukom koja je odmah pored i na čijem kraju susrećete željeznu brodinu. Sve to Rijeci daje pomalo surealistični izgled koji nam je baš odgovarao za ideju o Baltazar-gradu.
Rijeka je od svih primorskih gradova uvijek imala nešto drukčije. Fascinirale su me Tvornica papira i Torpedo koje su na neki način predstavljale veliki civilizacijski korak u odnosu na ostatak zemlje. Toliko je radnika u gradu živjelo od te industrije i u tim okvirima tragalo za boljim životom. To je bilo savršeno za Baltazara – lik kojem smo u zadatak stavili da rješava probleme “malih” ljudi, objasnio  je Zlatko Bourek, jedan od autora Baltazara.