Svaka stanica ženskog tijela zna kad stigne menopauza. Kako si možete olakšati prekretnicu?

Menopauza predstavlja prekretnicu za ženu i njeno zdravlje, ali ujedno i temelj za najbolje godine života. U Hrvatskoj, očekivani nastup menopauze oko pedesete je godine. Gotovo jednu trećinu života, žene u Hrvatskoj provode u poslijemenopauzi. Brojni se faktori povezuju s rizikom ranijeg nastupa menopauze, a jedan od njih je i pušenje, iako još nema znanstveno utemeljenih dokaza, istaknula je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu, na Hrvatskom kongresu o menopauzalnoj medicini te nadodala da je „ono što se vrlo često ponavlja činjenica kako je nastup menopauze povezan s nasljeđem i zato vrlo često liječnik postavlja pitanje o zadnjoj menstruaciji u životu majke ili sestre. Iako menopauza najčešće nastupa kao dio prirodnog procesa, ona može nastati i kao rezultat kirurškog liječenja, primjerice kod žena kojima su odstranjeni jajnici ili pak kod liječenja zloćudnih bolesti uslijed kemoterapije i radioterapije. Prijevremena menopauza nastupa prije četrdesete godine života i može biti uzrokovana nizom faktora o kojima se i danas malo zna.“

prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn

Drastičan pad ženskih hormona jajnika prepoznaje svaka stanica i tkivo, koji umanjuju i mijenjaju mnoge svoje funkcije. Neke od kliničkih posljedica nedostatka estrogena u tijelu rano su vidljive i naglašene te su univerzalne kod gotovo 80 do 90 % žena.

Riječ je o promjenama funkcije mozga, vrućim valovima, nesanici, umoru, lošem raspoloženju, urogenitalnoj atrofiji, napredovanju ateroskleroze i osteoporoze te gubitku elastičnosti i kolagena u vezivnim tkivima.

Na Kongresu se raspravljalo o temama koje su vezane uz menopauzu i starenje kože, menopauzu i debljinu, prijevremenu ovarijsku insuficijenciju, personalizirani pristup liječenju menopauze, seksu poslije menopauze i još mnogim drugim zanimljivim temama, a jedan od prvih panela bio je posvećen kardiovaskularnom zdravlju žena u menopauzi.

-Debljina i dislipidemija pogoduju kardiovaskularnim bolestima, a višestruko je dokazano da je važan kofaktor u patofiziologiji kardiovaskularnih bolesti nedostatak estrogena. Prije menopauze infarkt miokarda značajno je rjeđi kod žena, nego kod istodobnih muškaraca (4 naprema 10). Koronarna srčana bolest javlja se kod muškaraca deset godina ranije, a žene s prijevremenom menopauzom imaju značajno češće infarkt i kardiovaskularnu smrtnost. To sve govori o zaštitnoj ulozi estrogena u krvožilnom sustavu. Estrogeni povisuju vazodilataciju i utječu na normalan ritam srca, usporavaju kalcifikaciju stjenke žila i aterosklerozu. Žene koje su nakon infarkta miokarda koristile estrogene (hormonalno nadomjesno liječenje) imaju bolju prognozu za zdravlje i život, istaknuo je prof. dr. sc. Velimir Šimunić iz Poliklinika IVF.

Brojni stručnjaci iz područja ginekologije, kardiologije, dermatologije, nutricionizma, psihijatrije i brojnih drugih grana medicine raspravljali su o novim saznanjima vezanima uz menopauzu.

Panel „Seks nakon menopauze“ u kojemu su sudjelovali Goran Arbanas, Gordan Crvenković, Silvana Čeko Jurišić, Marko Kisić, Damir Franić i Ivan Fistonić privukao je veliku pozornost. Zbog brojnih promjena koje se događaju u tijelu žena u vrijeme i nakon menopauze, poput naleta vrućine, hormonalne neravnoteže, suhoće rodnice, viška kilograma, inkontinencije, općih promjena u fizičkome izgledu, žene znaju gubiti i seksualnu želju.

-Bavljenje seksualnošću multidisciplinarna je djelatnost. Potrebno je uključiti ginekologe, endokrinologe, androloge i psihijatre. Član sam Hrvatskoga društva za seksualnu terapiju i naš je cilj animirati čim više ginekologa da se uključe u edukaciju o ovoj tematici kako bi zajedno mogli što uspješnije pomoći pacijenticama, istaknuo je doc. dr. sc. Goran Arbanas, psihijatar, psihoterapeut, predsjednik Hrvatskoga društva za seksualnu terapiju iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

Problemi vezani uz seksualne odnose žena nakon menopauze mogu biti uzrokovani i medicinskim problemima kao što je primjerice atrofija spolnoga organa ili pak mogu biti estetske prirode. U oba slučaja postoje rješenja. Ako je riječ o atrofiji, danas se koriste tretmani krvnom plazmom koji istovremeno mogu poboljšati funkciju spolovila pri seksualnome odnosu, ali i estetski izgled, dok u drugome slučaju rješenje mogu biti fileri. Iznimno je važno da su žene informirane o svim mogućnostima te da imaju priliku savjetovati se s liječnicima i na kraju same odlučiti što, kako i kada žele ili ne žele primijeniti.

Na kongresu je bilo riječi i o starenju kože u sklopu panela „Dermatologija i menopauza“ u kojemu su sudjelovale Neira Puizina Ivić, Željana Bolanča, Donatella Verbanac i Biljana Blažeković.

-Starenje kože proces je koji se događa svima, započinje oko 26. godine života, a uvjetovan je vanjskim i unutarnjim faktorima. Kako stari koža, stare i svi ostali organi u tijelu, no koža je vidljiva pa odaje na prvu. Kako postoji bolest osteoporoza, jednako tako postoji i dermatoporoza koja označava krhkost kože i njezino pucanje u starijih osoba, naglasila je prof. prim. dr. sc. Neira Puizina Ivić, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti iz KBC-a Split.

Kao preporuka za očuvanje kože u vrijeme menopauze stručnjakinje su istaknule kreme s UVA- i UVB-zaštitom, ispitane pripravke s vitaminima A, E i C, pri čemu vitamini A i E doprinose očuvanju vitamina C koji je vrlo nestabilan, ali ima snažna antioksidativna svojstva i odličan je za očuvanje kože.

Zatim oralnu i dermalnu konzumaciju maslinovoga ulja koje je bogato klorofilom i karotenom te konzumaciju lososa i rakova koji u sebi sadrže astaksantin. Riječ je o crvenome pigmentu koji nalazimo u morskim i vodenim životinjama, nekoliko je desetaka puta jači od beta-karotena i štiti kožu od UV-zračenja.

Zašto su u menopauzi žene sklonije rastu tjelesne težine raspravljale su Sanja Musić Milanović, Dinka Pavičić Baldani, Ivan Jandrić i Lana Škrgatić na panelu „Debljina i menopauza – izazovi i strategije“.

„Trenutno u Hrvatskoj 18,7 % stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, od čega su 16,8 % žene i 20,8 % muškarci. U razdoblju od pedeset i pete i šezdeset i pete godine života najdeblje su žene, a debljina se u vrijeme menopauze udvostručuje. Rizični su čimbenici samoga povećanja debljine u menopauzi konzumiranje više od 20 grama alkohola dnevno, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, pušenje te povišen krvni tlak. Posljedice debljine za žene u menopauzi kardiovaskularne su bolesti, demencija, depresija i seksualna disfunkcija“, izjavila je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za prehranu, tjelesnu aktivnost i prevenciju debljine iz HZJZ-a.

Prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Hrvatskoga društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju istaknula je: „Metabolički aspekt debljine u procesu menopauze govori nam kako imamo puno estrogena, ali ne i progesterona, stoga je nužna nadopuna progesteronom. Hormoni su priprema i stabilizacija organizma, priprema za promjenu, no ne način liječenja.“

„Temeljni je princip menopauzalne medicine poboljšati kvalitetu života. Prvo pravilo u menopauzalnoj medicini promjena je loših životnih navika kao što su prestanak pušenja i konzumacije alkohola, primjerena intelektualna i tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana te razgovor s liječnikom o mogućnostima i oblicima liječenja menopauzalnih tegoba. Osim promjene životnih navika, temelj liječenja menopauzalnih smetnji primjena je hormonskoga nadomjesnog liječenja (HNL). Prvi razgovor i redovite kontrole kod ginekologa nužni su za postizanje zadovoljstva, sigurnosti i visoke suradljivosti uz HNL. Danas je preporuka da HNL treba provoditi najnižom učinkovitom dozom u najkraće moguće vrijeme uz evaluaciju rezultata liječenja jedanput godišnje. Takav pristup omogućuje olakšanje simptoma menopauze i štiti od drugih dugoročnih posljedica manjka estrogena“, zaključila je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn smjernicama vezanim uz hormonsko nadomjesno liječenje.

Akademik Davor Miličić istaknuo je kako je u liječenju kardiovaskularnih bolesti u vrijeme menopauze potreban multidisciplinarni pristup, odnosno, vrlo je važno da liječenju pristupe svi stručnjaci s ciljem sagledavanja cjelokupna zdravstvenog stanja pacijentice.

Ono što su svi stručnjaci na Kongresu isticali je činjenica kako menopauza nije bolest, već sasvim normalno stanje svake žene u pedesetim godinama. Žene moraju biti svjesne promjena koje ih očekuju kako bi ih lakše prihvatile. Istovremeno, iznimno je važno istaknuti potrebu redovitog kontroliranja zdravlja, ali i odlaska liječniku i traženja pomoći pri bilo kakvim tegobama koje otežavaju ženino svakodnevno funkcioniranje. Menopauza ne smije biti tabu tema, već opće prihvatljivo stanje o kojemu se normalno razgovara, kao i o bilo kojoj drugoj temi.