Sva lica batata: Recepti za jela sa “slatkim krumpirom”

Kuharica “Sva lica batata” kroz obilje recepata promiče ovu nutritivno vrijednu i ukusnu namirnicu, a izrađena je u sklopu projekta „Sweet – jačanje ženskog poduzetništva”. Kad je svojedobno objavljena jako nas se dojmila, pa smo je se ovih dana rado prisjetili kad smo kupili nekoliko kilograma istarskog batata.

Batat ima dugu povijest, smatra se da potječe iz Srednje Amerike, i jedna je od čovjeku najranije poznatih vrsta povrća. Ljudi su ga jeli još u prapovijesti, o čemu svjedoče ostaci slatkog krumpira od prije deset tisuća godina pronađeni u špiljama Perua.

Njegov botanički naziv, Ipomoea batatas, izveden je od imena kojim su ga nazivali američki Indijanci iz Louisiane, koji su ga uzgajali u svojim vrtovima još u 16. stoljeću. Indijanci su slatki krumpir zvali batatas. Na svom prvom putovanju u „Zapadnu Indiju“ Kristofor Kolumbo otkrio je različite namirnice koje je donio u Španjolsku, a među njegovim brodskim blagom bio je i batat. Do kraja petnaestog stoljeća prenesen je i u Kinu i na Filipine.

U Kini se danas proizvodi i konzumira više batata nego u Americi, a ukupna proizvodnja toliko je velika da je batat druga najvažnija vrsta povrća u svijetu.

Iako ga Amerikanci nazivaju slatkim krumpirom, batat nema puno sličnosti s našim domaćim, poznatim i sveprisutnim gomoljem, budući da pripada sasvim drugoj porodici biljaka. Vrlo je zanimljivog nutritivnog profila i ima brojne zdravstvene prednosti koje se sve više istražuju. Za prehranu se može koristiti korijen i lišće, dobro uspijeva na području Hrvatske, a gastronomski je vrlo zanimljiva namirnica.

Krumpir i batat nemaju puno zajedničkih svojstava iako se često povezuju zbog izgleda, načina pripreme i, donekle, teksture. Naime, krumpir pripada obitelji pomoćnica (Solanaceae), dok batat pripada porodici povrća slakova (Convolvulaceae). 

U nastavku recepti iz kuharice “Sva lica batata” koju možete preuzeti ovdje.


Pizza od batatovog tijesta

Za tijesto:

500 g brašna tip 850,

100 g batata, prethodno ispečenog u kori i propasiranog,

10 g svježeg kvasca,

10 g soli,

2 žlice maslinovog ulja,

350 g vode.

Za pesto od bučinih sjemenki:

100 g bučinih sjemenki,

pola dcl maslinovog ulja,

1 režanj češnjaka,

šaka svježeg bosiljka,

50 g sira ribanca,

sol,

crni papar.

Lungić:

200 g lungića (svinjski file), narezanog na tanke trakice,

pola žličice crvene slatke paprike,

2 žlice maslinovog ulja,

sol,

papar,

kiselo vrhnje,

1 crveni luk, narezan na tanke kolutove.

Priprema: Pomiješati brašno i batat, dodati vodu s kvascem i ulje. Umiješati tijesto i dodati sol. Nakon što udvostruči volumen, premijesiti i prebaciti u hladnjak (ne dulje od 24 sata). Izvaditi tijesto iz hladnjaka sat vremena prije upotrebe. Razvaljati na pet milimetara. Sve sastojke za pesto smiksati. Sastojke za marinadu pomiješati i ostaviti meso u marinadi najmanje sat vremena. Zagrijati pećnicu na 220 stupnjeva. Na tijesto namazati pesto, staviti luk i lungić te kiselo vrhnje. Peći petnaestak minuta.


Musaka od batata

Sastojci:

4 jaja, kuhana, narezana na ploške.

1 kg miješanog batata po želji,

1 crveni luk, na tanke kolutiće,

500 grama miješanog mljevenog mesa, svinjetina i junetina,

2 dcl pirea od rajčice,

2 crvena luka, sitno,

1 čajna žličica svježeg timijana,

pola dcl maslinovog ulja,

pola čajne žličice suhog origana,

2 režnja češnjaka, na sitno,

300 grama špinata,

150 grama sira ribanca,

4 dcl vrhnja za kuhanje,

sol.

Priprema: Batat narezati (najbolje na mandolinu) na sasvim tanke ploške (bijeli i ružičasti moraju biti tanje narezani od ljubičastog i narančastog), debljine dva do tri milimetra. Na maslinovom ulju ispirjati luk i češnjak 7-8 minuta, dodati meso, pržiti par minuta na jačoj vatri. Dodati origano, pire od rajčice i kuhati 15 minuta na srednjoj vatri. Na kraju dodati timijan.

Špinat blanširati, ocijediti i narezati na trakice. Zagrijati pećnicu na 180 stupnjeva. U keramičku posudu staviti sloj vrhnja, pa poslagati batat, posoliti. Poslagati sloj mesa. Pokriti s malo sira i vrhnja, staviti drugi sloj batata i opet posoliti. Na to složiti špinat, dodati sir i vrhnje. Ponoviti sloj s batatom i mesom.

U zadnji sloj složiti jaja i opet staviti malo sira i vrhnja. Završiti slojem batata koji zalijemo vrhnjem i posipamo obilno ribanim sirom. Peći otprilike 40 minuta.


Sladoled s bijelim batatom

Sastojci:

5 žumanjka,

400 ml slatkog vrhnja,

1 čajna žličica vanilije u prahu,

100 g šećera,

125 ml desertnog vina po želji,

300 g pirea od bijelog pečenog batata.

Priprema: Izmiksati žumanjke i šećer. Ugrijati vrhnje s vanilijom, polako i neprestano miješajući preliti preko žumanjaka.

Uliti natrag u posudu i kuhati 7-8 minuta na laganoj vatri, cijelo vrijeme miješajući dok se ne zgusne.

Maknuti s plamena, uroniti posudu u ledenu vodu i rashladiti kremu.

Dodati vino i pire od batata.

Ohladiti do kraja i staviti u aparat za sladoled.


“Sva lica batata” naziv je zbirke recepata za inovativnu upotrebu svih vrsta batata u domaćoj kuhinji, tiskane u izdanju VIDRA-e, agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije. Knjižica je objavljena u okviru projekta ‘SWEET – jačanje ženskog poduzetništva‘ u suradnji s partnerima – Poljoprivrednom zadrugom Ergela Višnjica, tvrtkom Centar Balog d.o.o. i Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka.

Kuharica na 56 stranica džepnog formata donosi 27 recepata koje je osmislio i pripremio kuhar Tvrtko Šakota, dok je doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, opisala povijesni put batata od drevne hrane omiljene među stanovnicima Amerike i Kine do njegove upotrebe u suvremenom kulinarstvu s naglaskom na izvrsnost namirnice za ljude s posebnim i medicinskim potrebama.

Knjižica je ilustrirana prekrasnim fotografijama Maje Danice Pečanić, grafički ju je oblikvao Optimum Design, a tiskali Grafiti Becker. Knjigu je uredila Željka Klemenčić.

Ispeci pa reci...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.