MIROLJUBIVI I BEZOPASNI Zapadno od Lošinja viđena dva velika kita

Tijekom jutra Institut Plavi svijet je primio dojavu o opažanju dva velika kita (hrvatsko ime vrste je „veliki kit“) zapadno od Lošinja.

Istraživači su odmah izašli na more s ciljem prikupljanja podataka o ovom opažanju te utvrđivanja stanja opaženih životinja. Kitove su opazili oko 3 NM zapadno od uvale Malog Lošinja te su s njima proveli nešto više od dva sata.

Utvrdili su da se radi o dvije odrasle jedinke čija veličina je procijenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi izgledaju u dobroj formi. Tijekom gotovo dva sata promatranja, životinje su prosječnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu.

Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije sljedećeg zarona. Tijekom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za foto-identifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu.

Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na Zemlji. Oceanski primjerci mogu imati i do 27 metara dužine, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom je oko 20-23 metra. Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela.

Zanimljivo je da je donja čeljust velikog kita tamna do crna sa lijeve strane, a svijetla do bijela s desne strane. Ovakvo obojenje osigurava manju uočljivost tijekom hranjenja. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i više od 100 godina. Vrsta je kozmopolitska i obitava u gotovo svim morima i oceanima svijeta, pa tako i u Sredozemnom moru.

U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom i središnjem dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu relativno rijetko. Osim “pravih” sredozemnih velikih kitova, nedavno je utvrđeno da tijekom proljeća i jeseni u Sredozemlje ulaze i veliki kitovi iz sjevernog Atlantika.

Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija. Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko tisuća, a populacija ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti. Prijetnje uključuju sudare s velikim brodovima, buku niske frekvencije koju proizvode trgovački brodovi, zaplitanje u ribarske alate te negativni utjecaj onečišćenja, posebice spojeva koji uzrokuju smanjenu reprodukciju.

Istraživači Instituta Plavi svijet u više su navrata vrstu promatrali u Jadranu. Iako Jadransko more nije područje u kojem se ova vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline. Naime, ovisno o prodoru morske vode tijekom proljeća u pojedinim dijelovima Jadrana dolazi do pojavljivanja veće količine planktonskih račića – krilla kojim se kitovi hrane. S pojavom krilla, izgleda, pojavljuju se i kitovi. S obzirom na relativnu nedostupnost pučinskih područja posebice južnog Jadrana, može se pretpostaviti da veći broj pojavljivanja ostaje nezabilježen.

No, interes javnosti poseban je kad se pojedine jedinke približe priobalju ili uđu u kanale između hrvatskih otoka. Zalutale životinje tada su zasigurno u stanju određenog stresa te im je potrebno osigurati nesmetani prolaz. Unatoč uvriježenom mišljenju kako će se kitovi „nasukati“ ako im se ne pomogne, u Jadranu nije zabilježeno niti jedno nasukavanje velikog kita. Unatoč svojoj veličini ova vrsta se dobro snalazi i u plićim i zatvorenim prostorima. Tako su i jedinke koje su se prijašnjih godina pojavile u Karinskom i Novigradskom moru te u Bokokotorskom zaljevu bez problema izašle iz tih zatvorenih zaljeva.

Stoga, ako opazite kitove ili druge velike sisavce, ne približavajte se i ne pokušavajte ih „izvesti“ proganjajući ih, stvarajući buku motorima i slično. Takvo ponašanje životinje će uplašiti, a gubitak kontrole u trenucima panike može uzrokovati nasukavanje.

Na kraju, potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da im se ne približavamo, da ih ne uznemiravamo i ne proganjamo. Svi kitovi u RH zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje.

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora je hrvatska neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem na otoku Lošinju. Područje njihovog rada i interesa je cijelo Jadransko more, a glavni interes je istraživanje velikih morskih kralješnjaka – kitova, morskih kornjača i riba hrskavičnjača. Njihove aktivnosti imaju za cilj očuvanje biološke raznolikosti mora, podizanje svijesti javnosti i zaštitu cjelokupnog morskog okoliša te održivi razvoj. S obzirom da su veliki kitovi ugrožena vrsta, pozivaju građane da im dojave svoja opažanja te da im, ako su u mogućnosti, pošalju svoje fotografije i video snimke jer će tako pomoći u prikupljanju podataka potrebnih za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru.