Znanstvenici tvrde da uz pomoć ove biljke možete prestati pušiti cigarete

Rezultati nedavne studije koju su proveli njemački znanstvenici ukazuje da stevija može biti od velike pomoći u odvikavanju od alkohola i cigareta. Ova biljka porijeklom je iz Paragvaja. Dugo se koristi kao zaslađivač. Stevija inhibira žudnju za cigaretom, stoga, ako se trudite odustati od pušenja, mogli biste početi svakodnevno uzimati nekoliko kapi stevije.

Kada osjetite želju da zapalite cigaretu, kapnite steviju direktno na jezik i želja će nestati odmah. Stevija se može koristiti u obliku tekućine i praha, a možete ju kupiti u trgovinama zdrave hrane i supermarketima.

Stevija je vrlo korisna i u slučajevima hipertenzije, dijabetesa i pretilosti. Hrani kožu, pomaže kod akni i dermatitisa.

Stevija je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Najbolji se rezultati u uzgoju stevije postižu na područjima gdje se temperature kreću između 15 i 30 °C te gdje dolazi do velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Otporna je na niske temperature, a idealna je temperatura za klijanje sjemena 20 °C. Temperature od oko 5 °C zaustavit će njezin rast.

Suša izuzetno negativno utječe na biljku te će doći do sušenja lišča, radi kojeg se stevija i uzgaja. Voda se u tlu ipak ne bi trebala skupljati oko korijena, budući da će to uzrokovati njegovo truljenje.

Duboko oranje potrebno je obaviti mjesec dana prije sadnje, na dubini od 30 do 40 cm.

Najveći problem uzgoju stevije predstavlja slaba klijavost sjemenki, što uzrokuje i njihovu visoku tržišnu cijenu. Budući da crne sjemenke posjeduju izuzetno veću klijavost od bijelih, na odabir sjemena važno je obratiti pažnju prilikom sadnje. Osim generativno, steviju je moguće razmnožavati i vegetativno uporabom reznica korijena. Od starije se biljke uzimaju ogranci korijena i sade kao samostalne biljke.

Uzgoj stevije iz sjemena trebalo bi obavljati u zatvorenom prostoru, odnosno plastenicima i staklenicima, u kojima treba odražavati temperaturu od 21 do 24 °C kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj. Rast sadnica je spor te za sedam do osam tjedana one postaju sposobne izdržati presađivanje na vanjski teren.

Na umjerenom se području sadnice stevije u svibnju sade na vanjski teren, kada nema opasnosti od proljetnih mrazova.

Cvatnju stevije potiče skraćivanje dana te ona na našem podneblju cvate od kraja ljeta do kasne jeseni. Berba se obavlja u rujnu, a preporuka ju je berbu započeti neposredno nakon početka cvatnje.

Na sadržaj glikozida u listovima utječe i doba dana te je on najveći ujutro i prijepodne. Stoga je berbu stevije potrebno obaviti do 11 sati prijepodne.

Listovi stevije upotrebljavaju se kao zaslađivači napitaka i prehrambenih proizvoda. Dobiva se potpuno prirodno sladilo bez kalorija. Preporučuje se u prehrani dijabetičara kao zamjena za druga sladila, koja su u takvoj prehrani zabranjena. Glikozidi stevije smanjuju osjećaj gladi te tako utječu na regulaciju tjelesne težine. Svoju primjenu pronalazi i pri regulaciji krvnog tlaka te poboljšava stanje problematične kože (ubrzava zacjeljivanje rana, smanjuje pojavu akni, zaglađuje bore). Dokazano je njeno antivirusno i baktericidno djelovanje, a pri oralnoj primjeni u zubnoj šupljini utječe na smanjenje pojave karijesa i zubnog plaka. Djelotvorno ublažava i probavne tegobe poput mučnine i žgaravice te potiče probavu.