Keplerov “Lovac na zečeve” nije za one slaba srca

Kad eskort-dama Sofia Stefansson stigne klijentu koji je spreman platiti pet puta više od uobičajene tarife, muči je loš predosjećaj. Svejedno ostane, no sado-mazo seansa u bogatoj stockholmskoj četvrti krene po zlu, a Sofia postaje neželjeni svjedok ubojstva ministra vanjskih poslova.

Ubojičino ponašanje prkosi svakoj logici, a policija je uvjerena da je riječ o terorističkoj prijetnji. Jedina osoba koja bi mogla spriječiti smrtonosni niz, bivši policijski inspektor Joona Linna, služi višegodišnju zatvorsku kaznu. Na premijerovu intervenciju pruža mu se prilika da zaradi ranije puštanje na slobodu, no ubilački pohod nastavlja se s nesmiljenom žestinom.

“Vještina autora je tolika da joj se jednostavno morate predati: počinju u punoj brzini, a zatim još više ubrzavaju, baš kao što lovac na zečeve proganja svoje žrtve.”  Dagens Nyheter (Švedska)

Lovac na zečeve, šesti u nizu iz serijala o inspektoru Jooni Linni, punokrvni je triler s uistinu neočekivanim obratom. Bračni par Ahndoril, koji se skriva iza pseudonima Lars Kepler, ovim je romanom dokazao da nastavci mogu biti sve uzbudljiviji i nepredvidljiviji.

Njihov prvi zajednički roman, “Hipnotizer”, u velikoj mjeri, osim što je krimić, govori i o kompleksnim odnosima unutar različitih obitelji.

“Bitno nam je da i najsporedniji lik bude prikazan kao složen junak, a ne crno-bijelo. Važno nam je shvatiti čak i psihopate u njihovim djelima – ne ih braniti, ali pokušati razumjeti odakle dolaze traume”.

Ipak, smatraju da svatko, bez obzira na strahote koje je prošao u životu, ima izbor hoće li činiti zlo ili dobro, jer se i s iskustvom trauma može činiti dobro; primjerice, pomoći drugim ljudima koji su ih iskusili.

“Priča jest nastavak dosadašnje sage, ali se bez ikakvog problema može čitati kao poseban roman jer poveznice s prijašnjim knjigama tiču se ponajviše privtnog života glavnog junaka, a ne „friškog“ zločina.

Glavnog junaka čitatelj susreće nakon što je već dvije godine proveo u zatvoru, ali ga okrutno ubojstvo, koje policija isprva istražuje kao teroristički čin, ponovno dovodi u žižu zbivanja.

Napeta scena kojom knjiga završava jasno pokazuje da nam slijedi i sedmi (i tko zna koji) slučaj inspektora koje je svoje tvorce prometnuo u kraljeve skandinavskog krimića.

Ovdje je riječ o slučaju serijskog ubojice koji ubija ugledne članove društva, a kako se polako razotkriva čitava priča, jasno je da je riječ o osveti za okrutno silovanje koje se dogodilo u davnoj prošlosti. No, autori ovdje zapravo vrlo rano otkrivaju čitatelju cijelu priču, ali zbog toga ne gube na napetosti. Štoviše, tada ritam knjige i zbivanja u njoj postaje sve furiozniji, tako da čitatelj u tom drugom dijelu romana zapravo strahuje od brzine kojom ubija „lovac na zečeve“. Prizori su uglavnom kratki, smjenjuju se perspektive iz kojih se otkriva cijela priča, a sve je poredano u stilu vrhunskog scenarija za hit-film koji će gledatelje prikovati za stolice.

“Lars Kepler sinonim je za istinski vješto napisane trilere. To je koncentrirana, furiozna, zastrašujuće dobra zabava.”  Berlingske (Danska)

Kao i u dosadašnjim romanima, autori u priču uvode nadasve aktualne likove pa se tako ovdje, uz „zvjerke“ iz visoke politike, pojavljuje i kuhar – TV zvijezda. Stoga morate doznati tko će – i pod koju cijenu – preživjeti pohod serijskog ubojice kakav se još nije pojavio na stranicama nekog trilera”, piše Bojana Radović za Večernji list.

Alexandra i Alexander su i prije objave prvog zajedničkog romana bili renomirani pisci. Alexandra je objavila tri povijesna romana, a Alexander dvadesetak scenarija za teatar i devet romana. I ranije su pokušavali zajedno pisati, jer i sve ostalo rade zajedno – imaju troje djece, zajedno kuhaju, renoviraju kuću, putuju… Ipak, kada bi pokušali pisati u paru, počeli bi se i svađati.

“Lars Kepler, odnosno Alexandra i Alexander Ahndoril, pišu romane nalik na scenarije, s kratkim poglavljima i brzom izmjenom scena. Zbog toga je ovu šestu knjigu o Jooni Linni gotovo nemoguće ispustiti iz ruku.”  Nordjyske Stiftstidene (Danska)

Kako su veliki ljubitelji filmova – svaki dan zajedno pogledaju barem jedan film, jednom su, gledajući krimić, shvatili da bi mogli pokušati napisati triler.

“Odlučili smo izmisliti novu ‘osobu’ koja će pisati taj triler, pa smo tako došli do pseudonima Lars Kepler”, objasnili su.

Alexandra je “odgovorna” za Lars, što je njezina posveta preminulom Stiegu Larssonu, a Alexander je dodao Kepler, u čast matematičaru i astronomu Johannesu Kepleru, koji je otkrio da se planeti kreću eliptično.

“Kombinirajući tradicionalni krimić s intenzitetom trilera koji ostavlja bez daha, autori su stvorili uspješnu formulu međunarodnog kalibra. Majstori su kad treba ubaciti jezu u naizgled bezopasne situacije. Pravi užitak za prekaljene ljubitelje krimiromana.”  Verdens Gang (Norveška)

Kako pišu? Tako da na papiriće poslože tijek radnje, a onda svatko uzme dio radnje i napiše ga i pošalje onom drugom na mailze. Primjerice, Alexander napiše dijalog, a Alexandra doda ambijent, mjesto i vrijeme radnje i opise. Pišu cijeli dan – otkad odvedu djecu u školu, pa sve dok ne krenu po njih. Često mijenjaju događaje i puštaju da ih likovi vode i, srećom, danas uživaju u zajedničkom pisanju.

“Ovo nisu knjige za one slaba srca. Kepler virtuozno niže scene pune napetosti.”  New York Times

...