Muškarci u Hrvatskoj deblji od žena. Oko kilaže se trude do 25. godine, a žene do 45.

U Hrvatskoj je s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom 57,4 % osoba starijih od 18 godina, od čega prekomjernu tjelesnu masu ima 38,7 % stanovnika, a debljinu 18,7 %. Prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ima više muškaraca nego žena, i to 67,6 % muškaraca prema 48,2 % žena. Debljinu ima 20,8 % muškaraca i 16,8 % žena. Dakle, problem imaju i muškarci i žene, ali statistički gledano, veći je problem kod muškaraca.

Konferencija Hrvatski dan debljineVažno je napomenuti da muškarci normalnu tjelesnu težinu održavaju u prosjeku do 25. godine života, nakon čega raste udio muškaraca s prekomjernom težinom, dok žene normalnu tjelesnu težinu održavaju u prosjeku do 45. godine, kad se bilježi porast žena s debljinom.

Problem koji je sve prisutniji u današnje doba je i pretilost u dječjoj dobi koja je u porastu. Veliko prošlogodišnje istraživanje učvrstilo je dokaze o povezanosti između pretilosti u ranom djetinjstvu i kasnije pretilosti – gotovo 90 % djece koja su pretila u dobi od tri godine ostaju prekomjerne tjelesne težine ili su i dalje pretili u adolescenciji.

Epidemija dječje pretilosti u najvećoj je mjeri posljedica vanjskih čimbenika. Osim opipljivih čimbenika kao što su konzumiranje zaslađenih napitaka, izloženost TV-zaslonu i elektroničkim igrama, manjak sna, uzimanje pojedinih lijekova i sl., sve se više govori o manje opipljivim, a jednako važnim čimbenicima koji povećavaju rizik za razvoj pretilosti pomoću metaboličkog programiranja.

„Ako želimo prevenirati debljinu kod djece, važno je od najranije dobi raditi na usvajanju zdravih životnih navika, konzumirati raznovrsnu prehranu i redovito se baviti tjelesnom aktivnošću. S borbom protiv debljine potrebno je početi u što ranijoj dobi, pa smo tako ove godine u sklopu obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini pripremili i edukativnu predstavu za mlade ‘Ide debeli, makni se’ prema romanu Šime Storića sa željom da zajedno s mladima radimo na destigmatizaciji debljine i prihvaćanju drugih i drugačijih, ali i razgovaramo o tome kako prepoznati kada je nekome potrebna pomoć i kome se u tom slučaju mogu obratiti“, kaže Sonja Njujić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, koja je zaslužna za obilježavanje Hrvatskog dana osviještenosti protiv debljine.

Prema istraživanju „Europska inicijativa za praćenje debljine u djece, Hrvatska 2015./2016.“, čak 34,9 % djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je poražavajuće s obzirom na to da je 2003. bilo 20,8 % djece s indeksom tjelesne mase većim do 25 kg/m2.

Dječaci su danas deblji od djevojčica, a najveći je postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u jadranskoj regiji, njih 42,2 %. Danas više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim aktivnostima, a više od polovice, konkretno 56,1 %, dva ili više sati dnevno provede gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Više od trećine djece jede brzu hranu ili grickalice jedan do tri dana u tjednu.

Debljina je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao značajan čimbenik rizika za razvoj pet danas najčešćih nezaraznih kroničnih bolesti, a to su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, neka sijela tumora, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji.

„Debljina je bolest koja značajno utječe na kardiovaskularni status, obolijevanje i ishod. Već u pretilih bolesnika koji nemaju izražene simptome bolesti susreću se brojna odstupanja pri kardiološkoj obradi te rizični profil koji je značajno nepovoljniji u odnosu na normalno uhranjene osobe iste dobi i spola.

Pretile osobe češće imaju manifestnu srčanu bolest, i to prije svega ishemijsku bolest srca i kronično srčano zatajivanje, a skloniji su i razvoju plućne hipertenzije. Debljina djeluje na promjenu građe srca i njegovu funkciju jer uslijed pojačanog rada srca zbog povećanih metaboličkih potreba pretilih osoba (opskrba viška tkiva) dolazi do povećanja minutnog volumena srca, a onda i do proširenja i zadebljanja mišićne stijenke srca, što osobu izlaže dodatnim rizicima“, ističe Ivana Portolan Pajić, dr. med., iz Zaklade „Hrvatska kuća srca“.


 Sindrom x

Povodom obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini održana je 3. konferencija „Hrvatski dan debljine“ u organizaciji Grada Zagreba, Udruge za prevenciju prekomjerne težine i Zaklade „Hrvatska kuća srca“ s ciljem otkrivanja uzroka, definiranja posljedica i adekvatnog liječenja debljine te isticanja važnosti prevencije u najranijoj dobi.

Izravni učinak debljine na srce očituje se u morfološkim i funkcionalnim promjenama srčanog mišića. Neizravno djelovanje poznato je kao sindrom x ili inzulinska rezistencija. Prema nacionalnom konsenzusu o debljini, gubitak tjelesne težine od 10 % u 6 mjeseci postavlja se kao cilj liječenja.