VIDEO “Gilead je u tebi”: Treća sezona hit serije “Sluškinjina priča”
Prva epizoda treće sezone serije “Sluškinjina priča / The Handmaid’s Tale” bit će prikazana 5. lipnja. Produkcijska kuća Hulu dvominutnim je trailerom otkrila tek naznake znatiželjnim gledateljima – June koja je u posljednji tren odlučila ostati u Gileadu jer nije mogla ostaviti stariju kćer Hannah, nastavlja se boriti protiv totalitarizma. Njezina prijateljica Emily je uspjela pobjeći nakon pokušaja ubojstva tete Lydije, i to uz neočekivanu pomoć svog zapovjednika Lawrencea.
Serija prati June Osborne, preimenovanu u Offred (Elisabeth Moss), sluškinju koja je dodijeljena gileadskom zapovjedniku Fredu Waterfordu (Joseph Fiennes) i njegovoj ženi Sereni Joy (Yvonne Strahovski). Offred mora slijediti stroga pravila i stalno je nadzirana – neprimjeren odgovor ili djelo mogu voditi do brutalnih kazni. Offred, nazvana prema zapovjedniku kojem je dodijeljena, se sjeća svog života prije totalitarizma, kada je imala obitelj, kći, posao, bankovni račun…
Naime, na području bivših Sjedinjenih Američkih Država razorenih u građanskom ratu, vlast preuzima totalitaristička, kršćansko-teokratska vlada Gileada. Društvo je organizirano u društvene klase u kojima su žene podređene i po zakonu ne mogu raditi, imati vlastiti posjed, upravljati novcem ni čitati.
Zbog spolno prenosivih bolesti i zagađenja stopa neplodnosti je vrlo visoka. Zabranjeni su pobačaji kao i bilo koja vrsta kontracepcije. Žene su potpuno podređene funkciji majčinstva i isključivo o tome ovisi njihov društveni status. One su supruge, sluškinje, marte ili tetke. Supruge su žene uglednih dužnosnika i uglavnom su neplodne. Zbog toga svakom zapovjedniku vlast dodjeljuje sluškinju. Sluškinje su žene koje su se udale po drugi put ili koje žive u izvanbračnim zajednicama jer su drugi brak i izvanbračne veze proglašeni nezakonitima. Zadatak im je da rađaju. Seksualni čin sveden je na bestrasni ritual kojem prisustvuju i supruge. Nakon poroda, koji se odvija javno, dijete se oduzima majci i o njemu brine supruga. Sluškinje za koje se utvrdi da su neplodne, postaju marte, to jest kućne pomoćnice i kuharice.
„Gilead je u tebi“, omiljena je uzrečica tete Lydije.
O romanu
Adaptacija klasičnog romana Margaret Atwood, „Sluškinjina priča“ govori o životu u distopiji Gileada u kojem vlada izopačeni fundamentalizam u svom militariziranom „povratku tradicionalnim vrijednostima”. Obespravljene žene tamo postaju strojevi za rađanje.
Fredova pripada kasti Sluškinja i među rijetkim je ženama u Republici Gilead, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, koje su još sposobne rađati. Prisiljena je biti Zapovjednikova ljubavnica i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja opet napučila. U ozračju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje svatko može biti doušnik, a neposluh se drakonski kažnjava, Fredova mora pronaći način kako da opstane; mora balansirati između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No ona ima vlastiti cilj: preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli.
I u ovom romanu Margaret Atwood dokazuje zašto je stekla naziv „kraljice distopijskog romana”. Atwood je i prije bila poznata književnica, prije svega svjetski priznata i nagrađivana pjesnikinja. Međutim, tek objavljivanjem svojega šestog romana Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) 1986. godine postala je doista slavna. Tridesetak godina kasnije, s dolaskom Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika, djelo Margaret Atwood iznova se našlo u žarištu medijske pozornosti i na vrhu top-ljestvica najprodavanijih knjiga.
Dodatnu popularnost romanu je priskrbila istoimena TV serija koja se u Hrvatskoj može gledati na HBO kanalima, a nedavno je osvojila čak osam nagrada na dodjeli Emmyja.
U Pragu joj je dodijeljena godišnja književna nagrada Franz Kafka, a u Frankfurtu prestižna njemačka književna nagrada za mir na 69. međunarodnom sajmu knjiga. Nagrada Udruženja njemačkih nakladnika i knjižara pripala je jednoj od najboljih pripovjedačica našeg vremena zbog njezine političke intuicije i vidovitosti, odnosno sposobnosti uočavanja opasnih tendencija u društvu – obrazložio je ocjenjivački sud.