Nova izdanja Naklade OceanMore: Vrijeme čuda, Kraj priče i Zapisi iz Stranice Gornje

Naklada OceanMore objavila je drugu iz niza knjiga Roditeljska magija norveške terapeutkinje Hedvig Montgomery Vrijeme čuda, roman američke spisateljice Lydie Davis Kraj priče, te Zapise iz Stranice Gornje Ljiljane Đorđević i Ede Popovića, knjigu koja nije priručnik za život na selu, ali govori o iskustvima tijekom života na selu.

Kraj priče

Radnja romana Kraj priče naizgled je jednostavna: jedna žena sjeća se ljubavne veze s muškarcem koji ju je ostavio i pokušava pišući o tome samoj sebi objasniti što se točno dogodilo.

Ali jednostavnost je privid. Dok se gotovo opsesivno usredotočuje na naoko nevažne pojedinosti, od broja svađa i telefonskih poziva do sitničavih natpisa na kutijama s rukopisom, pripovjedačica s jednako mikroskopskom preciznošću secira i pouzdanost vlastita sjećanja i sam čin pisanja, dovodeći ih u zamršeni međuodnos gdje se zamućuju granice između zbilje i fikcije da bi naposljetku postalo upitnim što je zapravo istina.

„Ovaj zadivljujuće rafiniran i nimalo sentimentalan prvi roman govori o strasti, žaljenju i sjećanju; o psihologiji one točke u kojoj se presijecaju gubitak i uspomene.“
Details

„Kraj priče upoznaje čitatelja i s pričom samom i s mukotrpnim radom koji je uložen u pisanje priče, tako da je to ne samo sjajna knjiga nego i potpuno izvanserijsko i vrlo moderno postignuće.“
New York Observer

„Surovo perceptivna proza koja razotkriva, Kraj priče zapanjujuće je snažno djelo.“
Booklist

„Lydia Davis istražuje što se događa kada bol zbog odsutnosti drugoga osjećamo u svakom djeliću tijela.“
Télérama

Lydia Davis (1947.) američka je spisateljica kratkih priča, romana, eseja i zapažena prevoditeljica s francuskoga i drugih jezika. Do danas je objavila šest zbirki priča i roman Kraj priče. Prevela je mnoge francuske klasike, poput Prousta, Flauberta, Blanchota, Foucaulta. Jedna je od tek troje živućih autora koji su se pojavili u prestižnim izdanjima The Best American Short Stories i The Best American Poetry. Godine 2003. primila je iznimno cijenjenu stipendiju MacArthur, 2005. izabrana je za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti, a 2013. dobitnica je Međunarodne nagrade Man Booker, i to za prozu koju obilježavaju „kratkoća i preciznost poezije“. Predaje kreativno pisanje na Sveučilištu u Albanyju, New York.

Vrijeme čuda

Niz od pet knjiga Roditeljska magija plod je dugogodišnjeg istraživanja i bogata praktičnog iskustva koji će svakom roditelju ponuditi mudre savjete i zanimljive metode o odgoju djece u sve zahtjevnijemu globaliziranom svijetu. U drugoj knjizi, Vrijeme čuda, Hedvig Montgomery pitkim i pristupačnim stilom govori o tome zašto su prve dvije godine djetetova života čudesne te nam nudi odgovore na pitanja koja si mnogi roditelji postavljaju: kako stvoriti vezu s djetetom od samog početka, kako pristupiti djetetovu snu, njegovoj igri i ishrani te njegovu govoru i emocijama?

„Prve su dvije godine života zaista čudesne. Ne mogu naći bolju riječ od upravo te riječi, ‘čudesno’, za to nevjerojatno putovanje koje se odvija od bespomoćnoga novorođenčeta koje leži na leđima do djeteta koje hoda uz nas i priča. Dvije su godine vječnost, poseban univerzum. U tome ćemo razdoblju ponekad biti očajni, katkad uplašeni. Bit će dana kad ćemo dvojiti postupamo li ispravno, a nekih dana prožet će nas osjećaj sreće za koji nismo ni znali da postoji.”

Hedvig Montgomery (1968.) norveška je psihologinja i obiteljska terapeutkinja s više od dvadeset godina iskustva u tom području. Uz terapeutsku praksu, redovno održava edukacijske seminare u norveškoj podružnici međunarodne savjetodavne organizacije za roditelje „FamLab”, koju je osnovao slavni terapeut Jesper Juul, učitelj i bliski suradnik Hedvig Montgomery. Roditeljska magija dosad je prevedena na dvadeset pet jezika.

Zapisi iz Stranice Gornje

“Trideset godina zajedničkog života i razgovora, dvanaest godina zajedničkog hodanja planinama i razgovora, sedam godina zajedničkog rada na imanju i razgovora – mali dio tih zajedničkih iskustava nalazi se u knjizi koju držite u rukama. Ovo nije priručnik za život na selu. Ova knjiga govori o nekim našim iskustvima na imanju, a sve što se može shvatiti kao neko uputstvo, vrijedilo je samo za nas i samo u trenutku kad smo to radili. Već sljedećeg dana situacija je u vrtu i voćnjaku nova, drukčija, jučerašnje iskustvo ne može se u cijelosti primijeniti. Život na imanju i poslove na imanju shvaćamo više kao put kojim idemo dok se sve oko nas u svakom trenutku mijenja i preobražava, a ne kao krutu rutinsku primjenu naučenih umijeća i vještina. Smatramo da nema pouzdanih recepata za poslove na imanju. Postoje samo široki okviri unutar kojih se krećemo, a sve drugo ovisi o trenutku u kojem se stvar dešava, u kojem djelujemo.
Kao i u životu, uostalom“, napominju autori.

 Ljiljana Đorđević započela je studij arhitekture u rodnom Sarajevu, a diplomirala 1996. na Zagrebačkom arhitektonskom fakultetu. Radila je u velikim i malim uredima u Zagrebu, na velikim i malim projektima. Najviše je zanimaju rekonstrukcije napuštenih i zaboravljenih kuća i prostora. Posljednjih godina intenzivno proučava pristup arhitekturi koji uključuje ukupne ljudske aktivnosti vezane za svakodnevni život, kulturu stanovanja i neposredni okoliš. Završila je veliki sedamdesetdvosatni tečaj permakulture. Stečena znanja u praksi primjenjuje u rekonstrukciji vlastitoga starog seoskog imanja u Stranici Gornjoj.

Edo Popović rođen je 1957. u Livnu. Godine 1968. s obitelji se seli u Zagreb. Studirao je komparativnu književnost, hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca. Od 2018. živi u Stranici Gornjoj. Objavio je romane: Poglavnikov pudl (2016.); Mjesečev meridijan (2015.); Lomljenje vjetra (2011.); Oči (2007.); Igrači (2006.); Izlaz Zagreb jug (2003.), publicističke naslove: Čovjek i planina – kratki uvod u sjeverni Velebit (2018., u suradnji s Antom Vukušićem); U Velebitu (2013.); Priručnik za hodače (2009.); Kameni pas (2001.) te zbirke priča: Ponoćni boogie i druge priče (2012., posebno izdanje povodom 25 godina objavljivanja); Tetovirane priče (2006., u suradnji s Igorom Hofbauerom);  San žutih zmija (2000.); Ponoćni boogie (1987.)