Slikovnice su savršen božićni poklon za djecu
Slikovnica je prva i najvažnija knjiga u životu djece. Čitajući djeci te aktivnim uključivanjem djece u proces čitanja utječemo na njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj. Kako bi druženje roditelja i njihove djece bilo sve ugodnije Mozaik knjiga predstavila je četiri nove slikovnice: „Slovoceda“ Edija Šupljike i Željke Mezić, „Zašto ne volim proljeće“ Zorana Maljkovića i Marka Jovanovca i „Maša i film“ i „Maša i zoološki vrt“ Sanje Pilić i Nike Baruna.
Najnovija vesela slikovnica „Slovoceda“ djelo je Edija Šupljike i omiljene ilustratorice Željke Mezić. U šarenoj slikovnici djeci se predstavljaju slova od A do Ž. Uz vedre pjesmice i duhovite ilustracije djeca će s veseljem učiti slova i nove riječi.
Autor slikovnice Edi Šupljika rekao je kako je imao ideju napisati kratke pjesme da se djeci u stihovima opiše kako nastaju slova, kako se pišu i da im se na taj način olakša učenje.
„Cilj nam je da mnogo djece upravo uz ovu slikovnicu nauče svoju prvu abecedu. Nakon što savladaju čitanje i pisanje mogu krenuti u samostalno čitanje drugih knjiga namijenjenih njihovom uzrastu“, rekao je Šupljika.
Ilustratorica „Slovocede“ Željka Mezić istaknula je da svakoj slikovnici koju ilustrira pristupa drugačije, ali da se trudi ostati vjerna svom prepoznatljivom koloritu koji razveseli mlade čitače.
„Prednost «Slovocede» u odnosu na druge slikovnice na tržištu je ta što je jako duhovita, a djeci često nedostaje te duhovitosti. Lijepo je kada djeca kroz vesele i humoristične pjesme savladaju znanje koje im je u toj dobi potrebno. Također ovdje se radi o slovima koja govore u prvom licu, kao da slikovnica komunicira s djetetom“, zaključila je Mezić.
„Zašto ne volim proljeće“ autora Zorana Maljkovića i ilustratora Marka Jovanovca namijenjena je djeci koja tek počinju čitati, a ovo je odlična prilika da na zabavan i duhovit način spoznaju važnost solidarnosti među generacijama, razumijevanja i poštivanja starih i nemoćnih, ali i osoba s invaliditetom, te da čuvaju prirodu koja ih okružuje.
„Čitanje slikovnice traje oko pola sata jer djeca često imaju mnoge upite. Slikovnica budi raspravu, svaka rečenica otvara nova pitanja. Djecu se upozorava na društvene probleme, ali tako da to njima bude zanimljivo i prihvatljivo, a ne docirano i pedagoški. Marko Jovanovac i ja uvijek se vodimo time da naša slikovnica bude svojevrsna vrsta društvene igre“, dodao je Maljković.
Ilustratoru Marku Jovanovcu djeca su najveći kritičari. „Često kad ilustriram djeca sjede pored mene i govore im što im se sviđa, a što ne. Djeca su mi najveći kritičari, ali i izvor najveće inspiracije. U prve dvije slikovnice na kojima sam surađivao sa Zoranom Maljkovićem radio sam isključivo digitalno, ali sad za treću planiram ubaciti i dijelove koje ću ručno skicirati“, rekao je Jovanovac.
Posljednjih 10 godina slikovnice i dogodovštine male Maše omiljene su među djecom. Iza tog veselog lika koji je obilježio mnoga djetinjstva stoje renomirani autori, spisateljica Sanja Pilić i ilustrator Niko Barun. Ove godine popularni dvojac odlučio je najmlađe čitatelje razveseliti s čak dva nova naslova o poznatoj Maši, „Maša i zoološki vrt“ i „Maša i film“.
Ova dva nova naslova su šesnaesti i sedamnaesti nastavci avantura o poznatoj Maši. „Sve Maše imaju pouku, a to je da treba biti znatiželjan. Maša bi stalno nešto istraživala i često bi mijenjala zanimanja. Mislim da djeci trebamo dopustiti da budu znatiželjna i samostalna. Djeca se mogu prepoznati u svakoj priči, a veliku ulogu odigrao je i ilustrator Niko Barun. Njega sam zamolila da sve o čemu pišem ilustrira upravo onako kako te stvari izgledaju u stvarnosti“, rekla je Pilić.
Ilustrator Niko Barun kaže da ilustriranje Maše zahtijeva mnoštvo slika, te da nije dovoljno samo nanizati ilustracije. „Ovdje se mora paziti da nema praznina, da se ilustracije često pojavljuju, ali i da cijelo vrijeme prate temu slikovnice. Prilikom stvaranja prvih nastavaka popularne Maše sam sve radio ručno, ali sam polako s vremenom prešao na digitalno ilustriranje. Skicu još uvijek volim prvo staviti na papir, a onda je digitalno obrađujem“, zaključio je Barun.