Kažu da nas probiotici mogu učiniti sretnijima i pametnijima. E, to nam treba
Stres, tako često upotrebljavan zajednički nazivnik kao uzrok mnogih bolesti i stanja, bilo fizičkih ili psihičkih, danas je učestala pojava kod modernog čovjeka koji juri kroz dan, ne odgađa obaveze, sve rješava danas, ništa ne ostavlja za sutra, čovjek koji mora uskladiti poslovni i obiteljski aspekt, radno vrijeme sa slobodnim vremenom, koji se nezdravo hrani jer nema vremena pripaziti na prehranu, a organizam pati jer teško je ispuniti ovako ozbiljna svakodnevna očekivanja koja imamo od njega.
Stres uzrokuje umor, pad koncentracije, nervozu, demotiviranost, depresiju, a može dovesti i do “burnout” sindroma te fizičkih i psihičkih kroničnih bolesti. Kod mnogih osoba stres napada želudac i pokreće upalne procese.
Istraživačke studije su pokazale da crijevne bakterije kontroliraju emocionalno ponašanje, kognitivne procese donošenja odluka, percepciju boli te osjetljivost na stres. Današnji način života i izloženost stresu donosi sa sobom i porast psihičkih poremećaja, a studije su dokazale da se crijevna flora psihički bolesnih ljudi značajno razlikuje od zdravih ljudi.
Da bi se održala važna biološka raznolikost crijevnih bakterija ili stvorili optimalni uvjeti za crijevne stanovnike, postoje dvije mogućnosti: prvo, opskrba hranom za “dobre” crijevne bakterije u obliku prebiotika, koji se nalaze u brojnim namirnicama, a druga je uzimanje probiotika kako bi se uklonile štetne bakterije i kompenzirala neravnoteža mikrobioma. Preporučuje se koristiti probiotike, koji zadovoljavaju stroge kriterije kvalitete i čije su dobrobiti dokazane u znanstvenim istraživanjima, kao sinbiotik Omni-Biotic® Stress za kojeg se koristi termin psihobiotik.
Psihobiotici iskazuju anksiolitički i antidepresivni učinak koji je karakteriziran promjenama u emotivnim, kognitivnim, sistematskim i neuralnim indikatorima.
Primjenom psihobiotika može se ciljano djelovati na emocionalno stanje i poboljšanje kognitivnih funkcija, što su i dokazale brojne studije provedene u MedUni Graz. Iste su pokazale da nas, jednostavno rečeno, probiotici mogu učiniti sretnijima i pametnijima.
