BIRAJ ZELENO Praktični savjeti koji će vam promijeniti svakodnevicu

U digitalnoj kampanji Biraj zeleno koju je Nestlé Adriatic pokrenuo tijekom ljetnih mjeseci, mladi u Hrvatskoj pokazali su kako su zainteresirani za temu zaštite okoliša i kako su spremni naučiti više.

Kampanja se sastojala od edukativnih članaka u kojima su se uz pomoć relevantnih stručnjaka dijelili praktični savjeti o smanjuju količine upotrebe vode, plastike i upravljanja otpadom, s naglaskom na otpadu od hrane.

„Edukativna kampanja ,,Biraj zeleno” ima za cilj podizanje svijesti građana sa željom da motiviramo što veći broj ljudi“ – izjavila je Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih komunikacija, Nestlé Adriatic.

Edukativni, praktični savjeti za svakodnevnu primjenu kako živjeti održivi način života osnova su kampanje.

---

Smanjenje količine upotrebe vode #birajsvakukap

Zatvaranje slavine tijekom pranja zubi ili suđa.

Tuširanje umjesto kupanja u kadi, po mogućnosti u trajanju do 5 minuta (još je bolje zatvoriti slavinu tijekom sapunanja kose i tijela).

Prilikom kuhanja kave/čaja treba se koristiti ona količina vode koja će se stvarno iskoristiti (mjerenje šalicama). Preostala prokuhana voda nakon kuhanja kave/čaja može se iskoristiti za novu pripremu kave/čaja, ali i za zalijevanja biljaka jer prokuhana voda ne sadrži kamenac te je i bolja za biljke (isto je s vodom od kuhanja tjestenine jer ona sadrži minerale, ali ne smije biti zasoljena).

Za one koji žive u kući, skupljanje kišnice je korisno za zalijevanje biljaka jer je to “najmekša” voda, bez kamenca.

Vezano uz temu vode, Hrvatska ima najviše zalihe pitke vode u Europi prema istraživanju Eurostata iz 2019. godine, pa je u kampanji stručnjak za vodne resurse dr. sc. Željko Dadić, dipl. ing. bioteh. istaknuo kako je na svima nama da bogatstvo čiste vode očuvamo od onečišćenja, jer je to uvjet opstanka budućih generacija, a svaka pojedinačna akcija je hvale vrijedna.

 

Smanjenje količine upotrebe plastike #birajvisekratno

Obavezno nošenje svoje vrećice u kupnju (platnene ili plastične vrećice koje su jaki izdržljive i nikako nisu jednokratne).

Kupnja rasute hrane, odnosno, kupnja bez ambalaže za namirnice za koje je to moguće: voće i povrće (izvagati bez plastične vrećice i naljepnicu s cijenom zalijepiti na košaru), grahorice, sušeno voće i sjemenke (ponijeti svoju (plastičnu ili staklenu) ambalažu).

Zamrzavanje hrane u staklenke sa širokim vratom kako ne bi pukle (u slučaju zamrzavanja tekućina, ostaviti mjesta pri vrhu da ima mjesta za širenje.) Na ovaj način mogu se zamrzavati svježi začini, voće, ostaci ručka i dr. Dodatna mogućnost je zamrznuti hranu u plastičnu ambalažu koju imamo kod kuće, umjesto zamrzavanja u plastičnim vrećicama.

Kompostiranje – skoro trećinu kućnog otpada čini bio otpad koji trune u vreći za smeće, a kompostiranjem se prirodni otpad vraća prirodi.

Plastičnu ambalažu koju imamo možemo koristiti za nošenje ručka, kupnju nekih namirnica kada želimo izbjeći dobivanje nove plastične ambalaže (npr. za kupnju sira i vrhnja na tržnici, nošenje ručka na posao i sl.).

Smanjenje količine upotrebe plastike jedan je od gorućih problema današnjice, posebice kada znamo da kako svakodnevno čak 100 milijuna plastičnih boca završi u smeću od kojih se većina ne može razgraditi u prirodi. „Kao prvo, važno je naglasiti da je plastika po svojim svojstvima izvrstan materijal i teško danas možemo zamisliti život bez nje. Okoliš ćemo zaštiti tako da ne bacamo iskorištenu plastiku, dok ćemo smanjenjem korištenja plastike čuvati resurse“, navela je dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge gospodarenja otpadom (HUGO) o temi plastike i upravljanja otpadom.

Upravljanje otpadom s naglaskom na otpad od hrane #birajbezotpada

Planiranje obroka i poznavanje prehrambenih navika da se izbjegne kupnja previše hrane.

Kupnja banana i drugog voća i povrća koje je odvojeno od bunta, a koje inače ne bi bilo kupljeno i time je osuđeno na propast.

Izbjegavanje akcija koje nude kupovinu više proizvoda za manje novca ako kupljenu hranu zaista nećemo konzumirati. Time će kupljena hrana propasti čime nismo uštedjeli nego izgubili novac.

Čišćenje frižidera – osmišljavanje novih jela od onoga što imamo u frižideru kako bismo izbjegli bacanje hrane.

Prilikom kuhanja povrća ili mesa, ne treba bacati vodu u kojoj se kuhalo jer se ona može zamrznuti i iskoristiti kao temeljac za buduću juhu, varivo, rižoto i sl.

Zamrzavanje voća i povrća kojeg trenutno imamo previše za kasniju konzumaciju, odnosno, kiseljenje ili pripravljanje hrane koja traje duže vrijeme (pekmezi, sokovi i sl.).

Poklanjanje viška hrane obitelji i prijateljima.

Izbjegavanje kupnje prethodno narezanih narezaka poput sira, ili šunke jer su najčešće pakirani u jednokratnu plastiku koja se ne reciklira. Kupnja istih namirnica u komadu stvara manje otpada, a poželjno je po mogućnosti kupovati od malih lokalnih proizvođača.

Štednja energije prilikom kuhanja – vodi treba duplo više vremena da zavrije u zaklopljenoj posudi nego otklopljenoj.

Smanjenje otpada od hrane postaje sve aktualnija tema za očuvanje okoliša iz razloga što se u Hrvatskoj prema posljednjim istraživanjima baca čak 75 kg hrane godišnje po jednom stanovniku. Prema statističkim podacima se u EU baca hrane u vrijednosti oko 150 milijardi eura godišnje. Mr. sc. Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane istaknuo je u kampanji kada bi se ta svota novaca utrošila na razvoj obnovljive i potpuno razgradive ambalaže, kao i u dobar distributivni lanac i punktove za doniranje hrane potrebitima, tada bi se sačuvao okoliš, ali i ljudski životi.