Malo mjesta za čuda: Dnevnik patnje, ali i dnevnik neizmjerne ljubavi

Knjiga “Malo mjesta za čuda” autorice Nađe Berbić istodobno je dnevnik bolesti i dnevnik života. Dnevnik jedne patnje, ali i dnevnik neizmjerne ljubavi. Dnevnik muke i predanosti, odluke da se, unatoč svemu, ostane na nogama do posljednjega daha. Da se, u ime ljubavi, podnosi i pati, da se životu da smisao i s radošću i sa zahvalnošću, i onda kada se on neumitno gasi.

Osim nekolicine vrijednih, netipičnih i nekonvencionalnih informacija medicinske naravi, ona je i svijetla kronika neopisive čovjekove borbe i odvažnosti da se paklu bolesti suprostavi na dostojanstven i rijetko otmjen način – da ljudsko biće bićem ostane i kada bi mnogi izgubili svaku nadu, i kada bi razlozi za utjehu bili posve izlišni.

Knjiga Nađe Berbić potresno je svjedočanstvo o tome što sve život može podnijeti kad ga napadne jedna od najzloćudnijih bolesti našega doba, ali i spomenik ljubavi muškarca i žene odlučnih da je potvrde i zaštite u patnji i muci, u težini i boli postojanja.

Neka granična iskustva u njoj su tek naznačena, a mnoga uistinu nadiđena u teško zamislivoj volji života da se suprostavi nestajanju i smrti.

Akteri ove knjige podsjetnik su da je svaki život neponovljiv i da svatko od nas, kada ga
zadesi kakva nevolja, ima priliku pasti i ostati na podu ili oduprijeti se i – nadmašiti sebe.
Dvoje istinskih junaka ove knjige, supružnika i suputnika, uspjelo je upravo nadmašiti
sebe odanošću, zajedništvom, pa i humorom, dokazavši da je život čudo sam po sebi,
pa i onda kada je “pod opsadom”. Svjedočeći, uostalom, da borba s opakom bolešću nije uzaludna kad je vode oni koji ne dopuštaju besmislu da ih obuzme i pokori.

Nađa Berbić (Rijeka, 1956.) od 1977. do 2017. godine radila je kao novinarka i urednica u Novom listu, gdje joj je uže profesionalno usmjerenje bilo područje zdravlja, medicine
i zdravstva. I nakon mirovine nastavlja rad u medijima. Znanja o komunikaciji stjecala je i kroz međunarodnu Školu kibernetike i sistemske terapije, koju je utemeljio znanstvenik,
psihoterapeut i pisac prof. Graham Barnes.