Što biste dali da možete živjeti s nula otpada i bez plavih vrećica

Jedan je u noći. Susjed vam kuca na vrata i žica plavu vrećicu za odlaganje otpada. Platit će i duplo ako treba. A što ćete, još niste savladali načela “života s nula otpada”, pa ga u potpunosti razumijete. Zatrebat će i vama jednom neka vrećica plava. Koliko god bi onima koji žive u Zagrebu sada privlačno, a možda i provokativno, zvučao prijedlog da zaborave jednokratne plastične vrećice i šarenu ambalažu koju skupo plaćaju, a potom bacaju, da zaborave pastu za zube u tubama i nabavljaju onu u tableticama, da u trgovinu idu opremljeni trajnom platnenom torbom, te s posudama u koje će spremiti hranu koju kupe, staklenim bocama u koje će naliti deterdžent, možda nije pravi trenutak za to. Ne, u onom tjednu u kojem je popularna šala da se ako ti je teško u životu utješiti možeš mišlju da ne moraš razvrstavati smeće, ako ne živiš u Zagrebu.  

U trgovinama kojih sad već ima i u nas, onima koje rado pohode oni koji slijede “zero waste” životni stil, naići ćete na proizvode koji su možda u obliku na koji niste navikli, poput spomenute paste za zube, zatim suhih šampona i regeneratora…  Nešto će biti skuplje, ali će neki artikli biti povoljniji jer ne plaćate ambalažu, a pritom ne zagađujete ni planet. 

Filozofija življenja bez stvaranja otpada neke oduševljava, neki ju ne mogu prihvatiti. Djevojka čije smeće stane u malu staklenku od 500 grama, jedna je od onih koja je popularizirala ovakav način života u Americi.

“Moje ime je Lauren Singer. Živim u New Yorku i nemam smeće, ni kantu za smeće. Stvarno. Ništa smeća. Nada. Znam što mislite – ova je djevojka totalni hippie. Ili lažljivica. Ili ne postoji. No, nisam oduvijek živjela po načelima “nula otpada”. Počela sam se mijenjati 2012. Pohađala sam studij zaštite okoliša i bila sam uvjerena da sam primjer održivosti,  uzorna čuvarica prirode ili kako me baka zvala “prava grliteljica drveća”. I svi drugi su me takvom doživljavali, pa je to valjda trebalo značiti da odrađujem sve što treba za planetu Zemlju? Ali ne. Krivo. Na predavanja koja sam slušala dolazila je studentica koja je uvijek imala plastičnu torbu s plastičnom posudom punom hrane, plastičnom bocom za vodu, plastični pribor za jelo i vrećicom čipsa. Svaki put sam ju promatrala kako nakon sata baca smeće i bila sam tako ljuta! Bijesnila sam, ali joj nikad ništa nisam rekla.

Jednom me to baš jako uznemirilo i kad sam došla kući i počela pripremati večeru, trudeći se zaboraviti na to, otvorila sam hladnjak i “smrznula” se. Shvatila sam da je svaka namirnica koja se u njemu nalazila zamotana ili upakirana u plastiku. Ja koja sam se smatrala zelenom, a ne plastičnom djevojkom nisam se mogla pogledati a da si ne kažem: Ti licemjerko! Što radiš cijeli svoj život? I tada sam odlučila ukloniti svu plastiku iz svog života.

To je značilo da trebam naučiti sama pripremati proizvode koje sam inače kupovala zapakirane, od paste za zube do proizvoda za čišćenje, o čemu nisam imala pojma kako i zato sam puno vremena provela proučavajući materijale dostupne na internetu. Jednog sam dana naletila na blog Zero Waste Home koji je pratio životne zgode Bee Johnson, supruge i majke dvoje djece koja je živjela u Kaliforniji “nula-otpada” životom. Tada sam već uspjela ukloniti većinu plastike iz svoje svakodnevice i pomislila: 

Ako četveročlana obitelj može živjeti tako da nema smeća, onda mogu i ja. 

Oslobođenje

Kako je tekao put od “nula plastike” do “nula smeća”?

“Prvo sam prestala kupovati upakirane proizvode i nosila svoje vrećice i staklenke koje sam punila onim što sam kupovala rinfuzo. Prestala sam kupovati novu odjeću i kupovala samo u “second hand” trgovinama. Sama sam pripremala sredstva za osobnu higijenu i njegu i proizvode za čišćenje. 

Riješila sam se popriličnog broja suvišnih stvari prodajući ih ili poklanjajući, pa mi je tako umjesto šest identičnih lopatica ostala jedna, deset pari traperica koje nisam nosila od srednje škole također mi nije trebalo, kao ni trilijun ukrasnih predmeta koji meni osobno ništa nisu značili.

Također sam obratila pozornost da svojim postupcima ne povećavam količinu otpada pa sam tako u barovima izbjegavala koristiti slamčice, u trgovinama nisam uzimala ni plastične ni papirnate vrećice ni račune.

Sve se to naravno nije dogodilo preko noći. Trajalo je oko godinu dana i trebalo je uložiti truda, no najteže je bilo steći uvid da do tada nisam živjela u skladu sa svojim vrijednostima.

Moj je život svakim danom sve bolji i bolji, a evo samo nekih promjena koje su se dogodile otkako sam se oslobodila od smeća.

Posljedice

Štedim novac.

Prije nego što odem u kupovinu napravim popis tako da u trgovinu odlazim spremna i ne grabim impulzivno skupe proizvode. Također, kupujući rinfuzo ne plaćam za pakiranje. Kad  je u pitanju odjeća, ne kupujem novu robu nego rabljenu u “second hand” trgovinama i tako ju nabavljam po najvećem mogućem popustu.

Hranim se bolje.

Budući da kupujem namirnice koje nisu pakirane, moj izbor nezdrave hrane je uistinu sužen. Stoga jedem organsko voće i povrće, žitarice, mahunarke, kao i puno sezonske, lokalno uzgojene hrane s obzirom da se na sajmovima zdrave hrane izravno od uzgajivača mogu pronaći predivni, a nezapakirani proizvodi.

Sretnija sam.

Prije nego sam se opredijelila za način života s nula otpada, često sam znala juriti u dućan netom prije nego što bi se zatvorio jer sam imala loše kupovne navike, uzimala hranu za van, išla u ljekarnu po ovaj peeling ili onu kremu i stalno pospremala jer sam imala toliko toga.

Sada tijekom svog uobičajenog tjedna odem u trgovinu jednom po namirnice koje mi trebaju. Tada ne kupujem samo hranu nego i sastojke za sredstva za njegu tijela i čišćenje jer sve što koristim izrađujem sama s jednostavnim, svakodnevnim sastojcima. Ne samo da je lakše i bez stresa, nego je i zdravije, nema otrovnih kemikalija!

Nisam mogla ni pretpostaviti da će moja odluka da ne proizvodim otpad poboljšati kvalitetu mog života. Mislila sam da ću samo prestati iznositi smeće. No, iz odabira životnog stila nastao je blog “Trash is for Tossers”, iz kojeg se razvila mogućnost izmijeniti mišljenja sa zanimljivim osobama, sličnih razmišljanja. Ni u najluđim snovima nisam pomišljala da bi iz “Trash is for Tossers” mogla nastati karijera, ali na neki čudan način upravo to se dogodilo. Recepti za proizvode za čišćenje o kojima pišem vrlo su traženi. Mnogi čitatelji mog bloga pitaju me gdje mogu kupiti jednostavne proizvode o kojima pišem jer nemaju vremena raditi ih sami. Zbog toga sam svojedobno pokrenula kampanju na Kickstarteru i u samo 48 sati skupila željeni iznos od 10 tisuća dolara, nudeći deterdžent za pranje rublja od lavande koji ima samo tri sastojka!” 

Njezina tvrtka The Simple Co. danas onima koji žele pomaže  živjeti u skladu s načelima “nula otpada”. 

Dijelite, izrađujte i prerađujte

Što možete učiniti?

Izbjegavajte ambalažu kad god je to moguće. Potpuno ili bar ponekad izbjegnite proizvode koji su štetni za okoliš: artikle koji imaju previše ambalaže (često su i skuplji), pakiranja koja se ne mogu reciklirati, plastične vrećice i vodu u plastičnim bocama onda kad je dostupna pitka voda iz slavine. 

Smanjite potrošnju tako što ćete dobro promisliti oko svake veće nabavke i oduprijeti se impulsu za trošenjem. Prije kupnje ostavite si bar dan ili dva da se “ohladite”.

Birajte trenutke, a ne stvari.  Ignorirajte utjecaje koji vas potiču da kupujete više i poručuju vam da ćete što više kupujete, više učiniti sretnima svoje bližnje. Za svoje voljene sami radite darove. Na internetu potražite tutorijale u DIY rubrikama (skraćenica od engleskog izraza Do it yourself, što znači uradi sam) i izrazite svoju kreativnost. Bonus bodove osvajaju oni koji uspiju u potpunosti izbjeći odlazak u trgovine kako bi kupili darove.

Kupujte lokalno. Zagađenje ugljičnim dioksidom povezano je sa svime što kupujemo. Dajući prednost domaćim proizvođačima koji drže do zaštite okoliša i koriste minimalnu količinu ambalaže koja se može reciklirati, možemo umanjiti zagađenje.

Ne bacajte hranu.

Zadajte si izazov kako na novi način možete upotrijebiti stare stvari kad god je to moguće. Dijelite, sami izrađujte i prerađujte (takozvani upcycling, kad reciklirate i stvarate neki novi predmet).