Sistematski kardiološki pregled napraviti nakon 21. godine

O srcu i njegovu zdravlju treba razmišljati svakodnevno jer ubrzani način života, stres i intenziviranje aktivnosti koje je sve teže izbjeći povećavaju razinu simpatikusa, čak i kod mladih ljudi, podižući puls i tlak na razine koje nikako ne bi trebalo zanemariti, a koje često mogu imati i kobne posljedice.

Naime, sve češće svjedočimo smrti mladih sportaša u visoko kompetitivnim sportovima koji zbog ekstremnih simpatičkih aktivnosti doživljavaju smrtonosne aritmije tijekom natjecanja ili intenzivnih treninga, kao i iznenadnim smrtima ljudi srednjih godina koje bismo do jučer proglasili potpuno zdravima.

Srce je središnji organ emocija. Kad smo sretni, zaljubljeni, ali i prestrašeni, kad smo ljuti, sve to najbolje osjećamo upravo u radu srca. Uvijek kad se opisuju razne emotivne situacije, srce je u središtu pa se uobičajeno izjavljuje: srce mi je poskočilo od radosti, srce mi treperi od ljubavi, srce mi je sišlo u pete od straha.

Zašto srce kao jedna mišićna pumpa koja neprestano i neumorno pumpa krv u cijeli organizam i održava nas živim ima epitet središta emocija?

Da bismo to razumjeli moramo shvatiti mehanizme kojima se srčani rad precizno usklađuje s potrebama organizma za krvotokom. Jer nisu iste metaboličke i samim time cirkulacijske potrebe noću, dok spavamo i odmaramo se, i u punoj tjelesnoj aktivnosti.

Zašto je tome tako upitali smo prim. dr. med. Darka Počanića, voditelja Koronarne jedinice i jedinice za intenzivnu medicinu, specijalista internista i subspecijalista kardiologije koji ističe:

„Kako bi se srčana aktivnost uvijek usklađivala s aktivnošću organizma, srce i krvne žile su pod utjecajem dva neurohumoralna sustava –  simpatičkog i parasimpatičkog sustava. Simpatički sustav pojačava snagu i brzinu rada srca, a parasimpatički usporava i stavlja krvotok u stanje mirovanja. Simpatički sustav evolucijski se razvio s ciljem da našu vrstu održi na životu jer je njegova aktivnost bila važna u preživljavaju, bilo da se radilo o lovu za hranu ili bježanju od predatora. On aktivacijom priprema organizam na tjelesne, ali i emotivne aktivnosti, ubrzava puls i povećava krvni tlak. I dok je taj sustav u prethistoriji bio neminovan za preživljavanje, danas u našem civilizacijskom krugu više ne bi trebao imati tako važnu ulogu. Malo tko od nas bježi pred medvjedima ili lovi divljač da bi se prehranio. Ipak, zamjetna je pojava pojačane aktivnosti simpatičkog živčanog sustava kod mladih i sredovječnih osoba bez jasnog egzistencijalnog razloga. A uzrok stalnoj povišenoj aktivnosti simpatikusa je fenomen koji se naziva stres.

Ubrzani način života, brojne obaveze koje nerijetko sami sebi bespotrebno namećemo povećavaju aktivnost simpatičkog sustava i samim time preplavljuju receptore u srcu i krvnim žilama adrenalinom i noradrenalinom, povećavajući tako i puls i tlak. Oba ova čimbenika dokazano vode do skraćenja životnog vijeka i preuranjene kardiovaskularne smrtnosti.

Treba posvetiti pozornost simptomima koji ukazuju na mogući pojačani učinak stresa na srce. Često osobe s hiperkinetskim cirkulacijskim sindromom opisuju napetost, glavobolju, nemir i  osjećaju ubrzani rad srca i onda kad ne bi trebalo raditi brzo, mjere povišene vrijednosti tlaka. Puls, a često i tlak su povišeni kad se kod takvih osoba prate tijekom dana i noći, bez oporavka i odmora tijekom spavanja. Navedeno progresivno dovodi do oštećenja srca, ali i cirkulacije, dok povišeni tlak oštećuje krvne žile mozga ubrzavajući starenje i gubitak njegove funkcije. To je stanje koje sigurno treba shvatiti ozbiljno i liječiti“, upozorava prim. dr. med. Darko Počanić.

Treba naglasiti da ovo nisu stanja i situacije kojima svjedočimo samo kod starijih, bolesnih osoba, već su kao što je prethodno istaknuto, sve više prisutni i kod mladih ljudi zbog ubrzanog načina života koji povećava razinu simpatikusa te podiže puls i tlak.

„Intenzivan život i već sam proces školovanja danas pred mnoge mlade osobe i prije 18. godine života stavlja nemale izazove koji izravno utječu na zdravlje tih mladih ljudi. Preporuka je stoga da se nakon dvadeset i prve godine učini barem jedan sistematski kardiološki pregled kako bi se na vrijeme detektiralo i definiralo stanje srčanožilnog sustava”, naglašava prim. dr. med. Počanić.

Potrebno je životno kormilo uzeti u svoje ruke kad god je to moguće te svjesno izbjegavati nepotrebne stresove i uzrujavanja uz redovno i umjereno bavljenje tjelesnim aktivnostima, a kako bismo naš srčanožilni sustav održali zdravim.