Zimske praznike u inozemstvu planira provesti 46 posto Hrvata

Hrvati gotovo dva puta češće putuju radi razonode nego poslovno.

Prosječni sudionik istraživanja MasterIndex kompanije Mastercard je radi odmora putovao 4,2 puta u prošlih dvanaest mjeseci, dok je na poslovnom putovanju bio dva puta. Općenito, radi razonode je u inozemstvo u proteklih dvanaest mjeseci putovalo 54 % ispitanika, najviše onih s višim stupnjem obrazovanja te većim primanjima. Čak 65 % putovanja radi razonode odnosi se na ona unutar Hrvatske, na Eurozonu otpada 21 %, dok se preostalih 14 % odnosi na destinacije poput Moskve i New Yorka. Kod poslovnih putovanja situacija je slična – 63 % takvih putovanja se odnosi na Hrvatsku, a 24 % na Eurozonu. Ispitanici najčešće posjećuju destinacije u blizini – Ljubljanu, Beč, Sarajevo, Budimpeštu, Beograd, München, Rim i London, dok putovanja izvan Europe nisu česta.

Kad je riječ o potrošnji na inozemnim putovanjima radi razonode, prosječan trošak se povećao u odnosu na listopad 2016. – s 4.955 kuna na 5.999 kuna. Nešto više troše ispitanici iz dobne skupine 40-49 godina, muškarci, više razine obrazovanja i oni iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Slavonije. Tako ih je 8 % na putovanje potrošilo između 5.001 i 10.000 kuna, a više od 10.000 kuna potrošilo je tek 4 % ispitanika.

Ispitanici podjednako koriste kartice i gotovinu za shopping i plaćanje smještaja u inozemstvu, karticama se češće plaćaju zrakoplovne karte, dok se za ostale troškove u većem broju slučajeva koristi gotovina.

Udio onih koji prije putovanja kupuju stranu valutu u Hrvatskoj sličan je onome u listopadu 2016., a iznosi 45 % za one koji to čine u bankama te 27 % u mjenjačnicama. Istovremeno, udio onih koji prije putovanja ne kupuju stranu valutu nego koriste karticu na putovanjima iznosi 13 %. To najčešće čine ispitanici većih primanja, oni iz Like, Korduna, Banovine, Istre i Primorja. Kartice na putovanje nosi 90 % ispitanika.

Općenito, u inozemstvu oko trećine ispitanika koji su putovali plaća karticama, i to najčešće oni iz dobne skupine 40-49 godina, s iznadprosječnim primanjima. Njima plaćaju većinom do 60 % kupnji. Istovremeno, 8 % njih gotovo sve kupnje u inozemstvu plaća karticom.

Kao motivatore za češće korištenje kartica u inozemstvu ispitanici navode niže naknade, osiguranje od bilo kakvog rizika ili prijevara te transparentan uvid u potrošnju. S druge strane, glavni razlozi nekorištenja kartica su navika plaćanja gotovinom ili zabrinutost da se ne potroši više nego što se planiralo.

U inozemstvu nadolazeće zimske praznike planira provesti 46 % ispitanika, za razliku od 39 % ispitanika u listopadu 2016. Među njima je najviše onih koji planiraju adventska putovanja (52 %), zatim novogodišnja putovanja (31 %) te odlazak na skijanje (16 %). Ispitanicima između 18 i 29 godina najzanimljivija su adventska i novogodišnja putovanja, dok su putovanja u druge europske zemlje, nevezana za advent ili doček Nove godine, najprivlačnija ispitanicima između 50 i 55 godina.

Zanimljivo je i da 78 % putovanja na skijanje traje 5 i više dana, dok 84 % adventskih putovanja traje do 4 dana. Novogodišnja putovanja u europske gradove također većinom ne premašuju 4 dana, dok ona izvan Europe u najvećem dijelu traju duže od 5 dana.

Rezultati su pokazali i da se potrošači sve više okreću internetu za pronalaženje i rezervaciju smještaja. Tako 57 % ispitanika koji planiraju putovanje će rezervaciju smještaja izvršiti online preko stranica za rezervacije ili stranica turističkih agencija. Dodatnih 25 % njih rezervirat će smještaj izravno na stranici objekta u kojem planira odsjesti. Kad je riječ o plaćanju, ispitanici podjednako često koriste gotovinu i debitne kartice. Tako se gotovina koristi u 36 % slučajeva, internetsko bankarstvo u 19 %, debitna kartica 35 %, a kreditna kartica za 27 % putovanja.

Inače, Hrvatsku je do kraja kolovoza 2017. posjetilo 13,9 milijuna turista1, od čega 12,6 milijuna stranih, što je ukupno 13,8 % više turista nego u istom razdoblju 2016. Najviše je bilo Nijemaca (16,5 %), Slovenaca (8,8 %), Austrijanaca (8,4 %) i Talijana (7,7 %), s najvećim brojem noćenja ostvarenih u privatnom smještaju (50 %), nakon čega slijede kampovi i kampirališta s 23 %, dok su hoteli privukli 20 % ukupnih noćenja.