[foto] ZARONITE S NAMA Otkrijte tajne hrvatskoga podmorja

Nova dokumentarna serija Upoznajmo Hrvatsku – zaronite s nama gledateljima Hrvatske radiotelevizije (HRT) tijekom ljetnih mjeseci otkriva tajne hrvatskoga podmorja.

Nastala je u produkciji tvrtke Car Herc za Hrvatsku radioteleviziju, a snimana je tijekom dužega razdoblja na čak šezdeset mjesta diljem Jadrana. Sudjelovalo je ukupno 28 ronilaca, a autor je Miro Andrić. On je ujedno i redatelj, scenarist te snimatelj. Uz njega su u izradi serije sudjelovali Sonja Andračić kao montažerka, Marko Gereci koji je izradio animacije, kolorist Nikola Bišćan te narator Miljenko Kokot.

• Naracija je ograničena. Služi samo kao opis biljnih i životinjskih vrsta te kao opis tijeka ronjenja. Prevladavaju slika te prirodni zvukovi, ali i ambijentalna glazba. Animacijama se prikazuje mjesto zarona, GPS-om položaj i dubine, a na ekranu se ispisuju vrste koje  gledatelji promatraju. Takvim se raznovrsnim prikazom htjelo prije svega obrazovati sve koji rone ili su njegovi ljubitelji, a turistima se poslala razglednica o Hrvatskoj kao državi kojom dominiraju prirodne ljepote, ističe autor Miro Andrić.

Snimanje je krenulo s najljepšega jadranskog mjesta za ronjenje – Kampanela na Dugome otoku.

• Ondje se ne zaranja uobičajeno od obale dublje prema plićaku, nego se s vrha Kampanela ide na 30 metara, izravno u plavetnilo. Pada se na dubinu od 60 do 70 metara gdje se nalazi more gorgonija – koralja bijele, žute, crvene i narančaste boje. Čovjek se od silne ljepote na tren može osjetiti izgubljeno. Tako je jedan ronilac opčinjen zatečenim prizorom krenuo što bliže gorgonijama. Išao je dublje od 70 metara. Glavni ga je ronilac Dražen Ćurković upozorio da se vrati jer su te dubine opasne, prisjeća se Miro Andrić.

Poseban je dojam tijekom pripreme dokumentarne serije ekipi ostavila i Odisejeva špilja na Mljetu u kojoj je, prema legendi, nimfa spasila Odiseja nakon brodoloma. Brojne se životinje kriju u ljetnim mjesecima na samom ulazu u špilju, u hladu. Pronašli su tako ondje ražu koja se skrivala u pijesku.

• Svjestan da može biti opasna, ronilac Ivo Sršen nije joj se previše približavao. Raže napadaju morski psi koji imaju slične otkucaje srca kao i čovjek, što ih može zbuniti. Približite li im se previše, mogu napasti izravno prema smjeru otkucaja srca, upozorava Miro Andrić.

Na Kornatima su susreli kovača: – Njega se nema često prilike sresti. Srebrno-sive je boje i ima istaknute leđne peraje. Čini se kao da plešu u moru. Mirno pliva morem i graciozan je. Ako mu se priđe polako, možete ga i dotaknuti. Tek kad se preplaši, postaje brz i nestaje, opisuje ga autor serije koji je na strmcu Velik obručan ronio s Nikolom Bišćanom i 29-godišnjom kćeri Zoranom. Na dubini od 50 metara je polumrak, a čini vam se, ističe Miro Andrić, kao da ronite ispod svoda.

Lastovski svjetionik Struga nalazi se također na jednome strmcu koji ide duboko u more. Na dubini od 60 metara nalazi se špilja, za koju su im mještani rekli kako čuva skriveno blago. Ušli su s roniocem Mijom Knezovićem i domaćim roniocima u nju samo 30 metara jer je riječ o opasnoj dubini. Blago nisu pronašli, no zato su pored Makarske pronašli prirodno blago – roze žarnjake za koje se, tvrdi, nije znalo da žive u Jadranu. Snimili su ih na dvadesetak metara dubine, na izvoru vrulje, tj. na jednome od krakova Cetine, gdje žive na dodiru slatke i slane vode.

Postoji još niz životinjskih vrsta koje su po prvi puta snimili poput prozirne meduze tima sp. Pronašli su je na mljetskim jezerima. Na najvećemu koraljnom grebenu bogatoga života na Sredozemlju može se zateći i riba kirnja zlatica.

• Ima na sebi pruge poput onih na lubenici. Svoje je mjesto ondje pronašla u plićaku, na samo 16 metara dubine. Inače živi na znatno većim dubinama. Snimili smo na Mljetu i komunikaciju hobotnice s čovjekom. Dok je milujete, gotovo je možete i pripitomiti. Počešete je po glavi, ona vas gurne. Nešto poput prijateljskoga odnosa s dozom opreza. Hobotnica dobro komunicira, no ujedno je i majstorica kamuflaže. Teško ćete je pronaći ako se odluči skrivati, kaže Miro Andrić napominjući kako čovjek u komunikaciji s morskim životinjama mora imati veliku mirnoću. Prema njegovu su iskustvu najznatiželjniji knezovi, pirke i crneji. Dođu do ronilačke maske i promatraju vas sve dok ih ne preplaši ljudsko disanje koje je prilično bučno, ističe Miro Andrić te smatra da u Jadranskome moru nema velikih opasnosti. Može vam se, napominje, jedino dogoditi da vas u samoobrani ugrizu ribe poput ugora, murine, grdobine ili da, primjerice, otrov pusti škarpina.

• Prikazavši raznolikost životinjskoga i biljnoga svijeta, pokušali smo natjerati gledatelje da i sami zarone u plavetnilo Jadrana. Roniti može gotovo svatko i u svakoj dobi. Treba samo biti zdrav i imati volju za učenjem. Pravila se mogu svesti na dva ključna – ne izranja se prenaglo i ne ide se preduboko koliko god vas ljepote na to tjerale, poručuje Miro Andrić.

Dokumentarna serija Upoznajmo Hrvatsku – zaronite s nama na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) i na multimedijskoj usluzi HRTi može se pratiti sve do rujna, nakon čega će na otkup biti ponuđena stranim televizijskim kućama.