VJEŠTINA IZRADE ČIPKE Simbol čistoće u doba kuge prikrivao nehigijenu

Do 28. srpnja u Galeriji ULUPUH u Tkalčićevoj 14 može se razgledati izložba “Nacionalna baština – Čipka”, na kojoj izlažu Ivana Bakal, Matea Banoža-Blažević, Carlos Ignacio Bellante, Igor Galaš, Snježana Hladni, Ruža Hodak, Damir Hoyka, I-GLE (Nataša Mihaljčišin i Martina Vrdoljak Ranilović), Nataša Jeletić i Koraljka Kovač, Vesna Kolobarić, Viktor Križek, Eta Linčir, Orjenka Mirjan, Ivana Mrčela, Zlatko Odrčić, Ana Peraica, Snježana Pokos Vujec, Milena Rogulj, Diana Sokolić, Sanja Šebalj, Mario Treščec, Ivančica Vončina i Lyra Zajmi.

 

Izložba se tiče radova nastalih na temu hrvatske nacionalne baštine i ove se godine održava po drugi puta. U prvom izdanju (2015.) bila je posvećena kinološkoj baštini i vizualnom odgovoru primijenjenih umjetnika na njene izazove. Za ovu je godinu kao inspiracija odabrana čipka (od renesanse do danas) – kao motiv u tekstilu, odjeći, kiparstvu, nakitu, fotografiji, kazalištu, keramici, ilustraciji, karikaturi, multimediji i dr.

Umjetnici svih sekcija bili su pozvani da u svom mediju likovno odgovore stvarajući unikatno djelo, ali i moguć prepoznatljiv umjetnički suvenir. Osnovne tehnike čipkarstva, vještina izrade čipke su šivanje iglom i preplitanje pomoću batića.

Kao nematerijalna nacionalna baština kod nas je zaštićena paška, lepoglavska i hvarska čipka kao i vrste tradicijske izrade čipke iz tri kraja Hrvatske: Svete Marije, Primoštena i Rogoznice.

Čipka je simbol čistoće upravo zbog svoje bjeline, a u svojoj povijesnoj pojavi prvo se skromno isticala ispod orukavlja ili ovratnika, da bi svoje najveće bogatstvo pokazala u doba kuge kada je vješto prikrivala nehigijenu svojih vlasnika koji su izbjegavali kupanje „zaraženom“ vodom. Vizualno je vrlo izražajna te je rezultat vrsnog majstorstva pletilja čipki i njihovih sljedbenika. Nematerijalno baštinsko bogatstvo naroda čini upravo ta vrsnost u izradi čipki određenog podneblja.

Kao odgovori na koncepciju izložbe u najvećem su broju pristigli radovi u mediju odjeće i nakita, fotografije, kao i inovativni radovi / instalacije nastale od kose prepletene do neprepoznatljivosti (Mario Treščec) ili pak naoko (ne)obični filigranski nakit precizno inspiriran našom lepoglavskom čipkarskom baštinom (Viktor Križek), kao protuteža nejasnoj flori složenoj tehnikom zrcalnog četverostrukog dupliranja ili jednostavnije rečeno – kaleidoskopa koji floru pretvara u oblik čipke, autora fotografa Damira Hoyke.

Vrijednost radova ove izložbe nije samo u dobrom „iščitavanju“ teme već i u određenom odmaku od dosljednosti ili u borbi protiv „doslovnosti“ percepcije iste. Tako čipka kroz bjelinu pomalo iskače iz svoje samozatajnosti obložena pleksiglasom u nakitu Diane Sokolić (radi se o međunarodno nagrađivanim radovima), ili se ponosno „vuče“ kao ukras na kolicima za plac u radu Matee Banoža-Blažević.

Ruža Hodak je duhovito sastavila instalaciju na lutki od čipkom dorađenog materijala uz nezaobilazan vez, markantno ističući sinergiju srodnih medija i motiva.

Naušnice Paško Carlosa Ignacia Bellantea kroz vrsni vizual i majstorstvo izrade uveseljavaju lice mladog modela, a Ana Peraica se odmiče od tradicionalnog dokumentiranja čipke kroz sumaglicu isprepletenih končića. Igor Galaš se životno saživio sa stvaranjem instalacija ‒ haljina te ispreplitanjem konaca i formi suvereno vlada. Autorica Ivana Mrčela već tradicionalno kontekstualizira prozirne plastične materijale stvarajući tekstilnu tvorevinu u obliku prostorne pregrade.

Vrsnom su keramikom odgovorile autorice Orjenka Mirjan (u detaljima kugli od čipke) i Otmjenim opancima Ivančica Vončina (obje su autorice svoje radove prvotno izložile u sklopu ULUPUH-ove izložbe Transkripcija baštine kustosice Višnje Slavica Gabout), dok su objekti naziva Fragmenti Snježane Pokos Vujec povezali obiteljsku tradiciju u pletenju čipki s paljenom crnom šamotiranom glinom.

Autorica dizajnerica Snježana Hladni je precizno i čisto uobličila svoje vektorske ilustracije, dok Lyra Zajmi svojom tipografskom igrom sfumato uobličava čipkaste miljee.

Kao autorica nakita izrazila se Vesna Kolobarić, suprotstavljajući svoj tradicionalni medij novim ukrasnim formama u obliku prstena i broša.

Vrsni oblikovatelj nakita Zlatko Odrčić u ogrlice ugrađuje dijelove tekstila, odnosno čipke, a Sanja Šebalj radom Čipka u metraži izražava svoj pogled na „sveprisutnu industrijalizaciju umjetnosti“.

Odjevnim formama odlično su odgovorile autorice Milena Rogulj – čipkastim kaputom, I-GLE – prozirnom majicom, te umjetnički dvojac Nataša Jeletić i Koraljka Kovač spajajući odjevnu formu i slikarstvo.

Prabakina se šlingana zavjesa pretvorila u odjevnu formu s početka dvadesetog stoljeća u radu kostimografkinje Ivane Bakal (rad prethodno izložen u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu), a čistim se formama u obliku visećih čipkom-inspiriranih instalacija predstavila Eta Linčir.

Radovi su svojom kvalitetom ukazali još jednom kako je naša baština i nadalje vrelo inspiracija umjetnika različitih medija.

Cilj projekta/izložbe je aktivno uključivanje umjetnika u kreativnu i kulturnu industriju njihovim povezivanjem sa svim potrebnim segmentima za izradu i plasman umjetnina te suradnjom s partnerima iz turističkog i gospodarskog sektora, istaknula je Ivana Bakal u predgovoru.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Grada Zagreba.

Radno vrijeme Galerije ULUPUH: radnim danom od 10 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati.  Nedjeljom i praznicima galerija je zatvorena. Ulaz je slobodan.